BHAGAVAD-GĪTĀ AS IT IS 13.8-12 [PART 1]
WHAT IS KNOWLEDGE, AND WHAT IS IGNORANCE? --- ŠTA JE ZNANJE, A ŠTA JE NEZNANJE?
MAYI CĀNANYA-YOGENA BHAKTIR AVYABHICĀRIṆĪ: PROCES ZNANJA DOSTIŽE VRHUNAC U ČISTOM PREDANOM SLUŽENJU GOSPODINA.
SVEVIŠNJA BOŽANSKA OSOBA ŚRĪ KṚṢṆA OVDJE JASNO KAŽE DA JE OVAJ PROCES ZNANJA PRAVI PUT. SVE OSTALO JE BESMISLENA ŠPEKULACIJA.
KOMENTAR: U ovom današnjem izazovnom vremenu, obično smo svakodnevno pogrešno bombardirani od medija najnovijim vijestima pored Corona pandemije, o počinjenim, a zataškivanim ubistvima, brojnim pravosudnim aferama, međunarodnim sukobima, pogrešnim politikama i rasnom segregacijom, jačanjem desničarskih opcija, izraženim nacionalizmom, separatističkim tendencijama, vjerskom netrpeljivošću, etc. Korijen svih tih nepovoljnih događanja u stvari leži u velikom neznanju i pogrešnim vezanostima za lažna, privremena tjelesna imenovanja i prolazne pozicije u ovom svijetu. Bilo bi produktivno za početak inicirati sistemsku dodatnu edukaciju u više karmičke zakone i brojne duhovne odrednice za sve slojeve društva, specijalno za one koji treba da služe komplet društvo. Možda da jedna od prvih aktuelnih lekcija bude s područja privremenih tjelesnih imenovanja, koja dolaze od anaṅkāre, lažnog ja ili fols-ega, kako god, što se dijelom pominje i u današnjim stihovima. Ali, bilo bi preporučljivo uzeti u obzir još niz vedskih stihova.
Zbog iznimne dužine današnjih stihova i njihove važnosti, tekst će biće podijeljen na tri dijela i tako će biti prezentiran.
STIHOVI 8-12
amānitvam adambhitvam ahiṁsā kṣāntir ārjavam
ācāryopāsanaṁ śaucaṁ sthairyam ātma-vinigrahaḥ
indriyārtheṣu vairāgyam anahaṅkāra eva ca
janma-mṛtyu-jarā-vyādhi- duḥkha-doṣānudarśanam
asaktir anabhiṣvaṅgaḥ putra-dāra-gṛhādiṣu
nityaṁ ca sama-cittatvam iṣṭāniṣṭopapattiṣu
mayi cānanya-yogena bhaktir avyabhicāriṇī
vivikta-deśa-sevitvam aratir jana-saṁsadi
adhyātma-jñāna-nityatvaṁ tattva-jñānārtha-darśanam
etaj jñānam iti proktam ajñānaṁ yad ato ’nyathā
SYNONYMS: amānitvam — humility; adambhitvam — pridelessness; ahiṁsā — nonviolence; kṣāntiḥ — tolerance; ārjavam — simplicity; ācārya-upāsanam — approaching a bona fide spiritual master; śaucam — cleanliness; sthairyam — steadfastness; ātma-vinigrahaḥ — self-control; indriya-artheṣu — in the matter of the senses; vairāgyam — renunciation; anahaṅkāraḥ — being without false egoism; eva — certainly; ca — also; janma — of birth; mṛtyu — death; jarā — old age; vyādhi — and disease; duḥkha — of the distress; doṣa — the fault; anudarśanam — observing; asaktiḥ — being without attachment; anabhiṣvaṅgaḥ — being without association; putra — for son; dāra — wife; gṛha-ādiṣu — home, etc; nityam — constant; ca — also; sama-cittatvam — equilibrium; iṣṭa — the desirable; aniṣṭa — and undesirable; upapattiṣu — having obtained; mayi — unto Me; ca — also; ananya-yogena — by unalloyed devotional service; bhaktiḥ — devotion; avyabhicāriṇī — without any break; vivikta — to solitary; deśa — places; sevitvam — aspiring; aratiḥ — being without attachment; jana-saṁsadi — to people in general; adhyātma — pertaining to the self; jñāna — in knowledge; nityatvam — constancy; tattva-jñāna — of knowledge of the truth; artha — for the object; darśanam — philosophy; etat — all this; jñānam — knowledge; iti — thus; proktam — declared; ajñānam — ignorance; yat — that which; ataḥ — from this; anyathā — other.
Poniznost, odsustvo ponosa, trpeljivost, jednostavnost, prilaženje vjerodostojnom duhovnom učitelju, čistoća, postojanost, samoovladanost, odricanje od predmeta čulnog zadovoljstva, odsustvo lažnog ja, opažanje bijeda rođenja, smrti, starosti i bolesti, odvojenost, sloboda od zapletenosti u odnose s djecom i ženom, dom i ostalo, staloženost u prijatnim i neprijatnim okolnostima, neprestana neokaljana devocija prema Meni, težnja ka životu na usamljenom mjestu, odsustvo vezanosti za druženje s velikim brojem ljudi, prihvaćanje važnosti samospoznaje i filozofska potraga za Apsolutnom Istinom - sve to proglašavam znanjem, a sve ostalo je neznanje.
SMISAO: Manje inteligentni ljudi ponekad pogrešno misle da je znanje interakcija polja djelatnosti. U stvari, ovdje je izložen pravi proces znanja. Ako prihvatimo taj proces, postoji mogućnost prilaženja Apsolutnoj Istini. Ovaj proces nije interakcija dvadeset četiri elementa, kao što je prethodno bilo opisano, već proces kojim se možemo osloboditi zapletenosti u te elemente. Utjelovljena duša je zarobljena u tijelu, prekrivaču sačinjenom od dvadeset četiri elementa, i procesom znanja koji je ovdje opisan se može osloboditi tijela. Od svih elemenata procesa znanja, najvažniji je opisan u prvom redu jedanaestog stiha. Mayi cānanya-yogena bhaktir avyabhicāriṇī: proces znanja dostiže vrhunac u čistom predanom služenju Gospodina. Stoga, ako se neko ne posveti, ili nije sposoban posvetiti se, transcendentalnom služenju Gospodina, ostalih devetnaest odlika nisu od posebne važnosti. Ali ako se posveti predanom služenju u punoj svjesnosti Kṛṣṇe, samim tim u sebi razvija ostalih devetnaest odlika. U Śrīmad-Bhāgavatamu [5.18.12] je rečeno: yasyāsti bhaktir bhagavaty akiñcanā sarvair guṇais tatra samāsate surāḥ. U onome ko je dostigao razinu predanog služenja razvijaju se sve dobre odlike znanja. Princip prihvaćanja duhovnog učitelja spomenut u osmom stihu je od suštinske važnosti. On je najvažniji čak i za onoga ko se posveti predanom služenju. Transcendentalni život počinje s prihvaćanjem vjerodostojnog duhovnog učitelja. Svevišnja Božanska Osoba Śrī Kṛṣṇa ovdje jasno kaže da je ovaj proces znanja pravi put. Sve ostalo je besmislena špekulacija.
Stay Tuned. To Be Continued.
Chapter Thirteen: Nature, the Enjoyer and Consciousness
Bhaktivedanta VedaBase: Bhagavad-gītā As It Is 13.8-12 [PART 1]
Buy Online Copyright © The Bhaktivedanta Book Trust International, Inc.
His Divine Grace A.C. Bhaktivedānta Svāmī Śrīla Prabhupāda, Founder Ācārya of the International Society for Kṛṣṇa Consciousness.